VK Sabljaci

VESLANJE je pojedinačni i grupni sport na vodi, u kojem osoba ili osobe koje se nalaze u čamcu pokreću čamac u kojem sjede snagom svojih mišića preko poluga koja se zovu veslima. Vesla su dugačke poluge koja na jednom kraju imaju rukohvat, dok drugi kraj koji je širi i plosnatiji (lopata) ulazi u vodu. Dvije su vrste vesala, a to su lopate i sjekire, razlikuju se po površini lopate koja ulazi u vodu, sjekire imaju veću površinu lopate. Veslačka natjecanja zovu se regate. Veslanje je standardni olimpijski sport, iako je vrlo popularan i kao akademski sport, posebno raširen na sveučilištima u Velikoj Britaniji i SAD.

U Hrvatskoj  veslanje ima dugu i uspješnu tradiciju, te je jedan od najuspješnijih hrvatskih sportova po broju osvojenih medalja na Olimpijskim igrama i Svjwtskim veslačkim prvenstvima.

Rimen čamci (svaki veslač jedno veslo)

Ovi čamci mogu imati kormilara – osobu koja upravlja čamcem pomoću kormila i potiče veslače. Uz naziv čamca navedena je i oznaka (simbol) za svaki čamac kao i dimenzije.

• Dvojac s kormilarom, oznaka ‘2+’. Dva rimen veslača i kormilar. Dvojci su dugi 12 m i teški 25-tak kg.
• Dvojac bez kormilara, oznaka ‘2-‘. Dva rimen veslača bez kormilara.
• Četverac s kormilarom, oznaka ‘4+’. Četiri rimen veslača i kormilar. Četverci su dugi 14 m i teški 45-tak kg.
• Četverac bez kormilara, ‘4-‘. Četiri rimen veslača bez kormilara. Upravljanje je ostvarano preko kormila koje je sistemom sajli povezano za nogare jednog od veslača (nogari su uporište na kojem su pričvršćena veslačeva stopala ). Dvojac bez ima kormilo postavljeno na isti način.
• Osmerac, ‘8+’. Osam rimen veslača s kormilarom. Osmerac je dug oko 17 m i težak oko 95 kg.

• Skul čamci (svaki veslač dva vesla)

  Samo rijetko ovi čamci imaju kormilara. Upravljanje se najčešće ostvaruje primjenom veće sile na veslo s jedne strane čamca. Ruke se križaju, najčešće lijeva iznad desne, tokom ciklusa zaveslaja, i najčešće je lijeva ispred desne u kretanju.

  • Samac ili skif (1X) Jedan veslač – skuler. Skif je dug oko 8 m i širok 30-tak cm. Natjecateljski čamci mogu biti i lakši od 14 kg. Također, kraće i šire izvedbe su često viđene kao skifovi za rekreaciju.
  • Dubl ili dvojac na pariće (2X) Dva skulera. Većina dublova se mogu iskoristiti i kao dvojci bez, uz drugačiju postavku izbočnika za rimen vesla. Ako se upotrebljava kao dvojac, obično se dodaje i kormilo. Postoje i verzije dublova za rekreaciju.
  • Četverac skul (4X) Četiri skulera. Engleski izraz je često “Quad”. Obično ima kormilo slično kao četverac bez, a uz preinake na izbočnicima može se i koristiti kao četverac bez.
  • Osmerac skul (8X) Osam skulera. Ovo je vrlo rijetka varijanta, iako se ubotrebljava u UK, prvenstveno u utrkama mlađih kategorija, kod kojih nije dozvoljeno rimen veslanje.
  

  • Težinske kategorije

    Postoje u osnovi dvije težinske kategorije za veslače: teški veslači (heavyweight, HWT) i laki veslači ( lightweight, LWT).

    • Laki veslači (M LWT). Za posade lakih veslača, 72.5 kg je pojedinačni maksimum, dok prosjek težine posade u čamcu ne smije biti veći od 70 kg.
    • Lake veslačice (W LWT). Pojedinačni maksimum za veslačice je 59 kg, a prosjek težine posade u čamcu ne smije preći 57 kg. U SAD-u, žene imaju samo pojedinačni maksimum, dok na prosjek težine nema ograničenja.
    • Natjecateljski čamac se obično proizvodi imajući u vidu težinsku kategoriju koja će ga koristiti najbolji su čamci od karbona jer su lagani a empacher je jedna od najpoznatijih firma za izradu čamaca. Sve do nedavno, na Olimpijskim igrama su bile zastupljene samo kategorije teških veslača, ali su od 1996. godine uvedene i dicipline za lake veslače, i to LM2x, LM4- i LW2x.

    Trke su odvojene po kategorijama: muški (M), žene (W), teški veslači (HWT) i laki veslači (LWT) itd. koji su zatim podijeljeni po disciplinama 8+, 4+, 1x, 2x itd. Na tipičnoj regati možete vidjeti različite trke najavljene kao M8+, W8+, M4+ pa tako dalje do npr. M1x i W1x. Mogu postojati i odvojene trke lakih i teških veslača koje tada uključuju kontrolno vaganje lakih neko vrijeme prije starta. Još možete vidjeti i podjele po iskustvu (škola veslanja, natjecatelji), po dobi ( juniori, mlađi juniori, seniori) itd.

    Standardna (olimpijska) duljina staze je 2000 m (poželjno u pravcu) i najčešće ima šest čamaca koji se natječu u odvojenim stazama koje mogu ali i ne moraju biti odvojene bovama. Prvi puta su staze na nekom veslačkom natjecanju odijeljene bovama na olimpijskim igrama u rimu,1960 godine, a ta su se natjecanja održavala na jezeru Albano, nedaleko Rima, pa se tako u veslačkom žargonu uvriježilo da se otada svaka veslačka staza odijeljena bovama naziva “Albano staza”. Veslačke utrke traju od 5 i pol do 8 i pol minuta, ovisno o disciplini, vremenskim uvjetima, toku vode te psihičkom stanju i iskustvu veslača. FISA prati najbolja postignuta vremena,na službenim natjecanjima na dionici od 2000 m.

    Neke utrke se odvijaju na stazi od 1000 m za starije natjecatelje (Masters) in na 1500 metara za mlađe kategorije. Startna procedura je opisana u slijedećem odlomku. Također, postoje tzv. match race natjecanje ( trke samo po dva čamca principom eliminacije). Taj format se koristi na čuvenoj Henley Royal Regatta u Engleskoj.

     

  • Veslački simulator ili ergometar naprava je koja dobro simulira kretnju natjecateljskog veslanja te je kao takva pogodna za trening i pripremu veslača. Kako se radi o pokretu koji koristi sve veće mišićne grupe ljudskog tijela, ergometar je pogodan i za trening ostalih sportaša i rekreativaca te se često može sresti u različitim fitness centrima, teretanama i drugim centrima.
  
  Trening na veslačkom ergometru pokazao se idealnim i najkompletnijim za cijelo tijelo budući da unutar jednog zaveslaja aktivira preko 90% svih mišića, a sve s vrlo malim opterećenjem na zglobove i intenzitetom koji odgovara svakom pojedincu. A takav angažman ima puno izvrsnih posljedica. Osnovna je ta da ćete sa samo jednom vježbom učiniti dobrobit za gotovo cijelo tijelo, puno brže trošiti kalorije u jedinici vremena u odnosu na klasične vježbe, a vrlo brzo vidjet ćete i promjene na vašim rukama, nogama i leđima.

  Na nogama, najveći rad vrše ekstenzori, odnosno prednja strana natkoljenice, ali za njim ne zaostaju niti fleksori, stražnji mišići bedara i stražnjice, kao ni mišići potkoljenice. Ruke su također izložene radu tako da se jačaju mišići prednje i stražnje strane nadlaktice i podlaktice. Za vrijeme veslanja stalni su i pokreti trupa, tako da intenzivno rade trbušni mišići i mišići leđa, posebno duboki mišići uz kralježnicu. Iako se najčešće koristi za poticanje opće kondicije i izdržljivosti, promjenom intenziteta i ekstenziteta može se učiniti da ipak više radite na snazi. Osim za trening, kako sportaša tako i rekreativaca, ovaj oblik treninga danas se sve više koristi i u rehabilitaciji.